Obilježeno 28 godina od stradanja Srba u Bradini kod Konjica

KONJIC - Svetom arhijerejskom liturgijom, parastosom nevinim srpskim žrtvama i polaganjem vijenaca na spomen-obilježje u porti obnovljene Crkve Vaznesenja Gospodnjeg u Bradini, kod Konjica, obilježeno je 28 godina od stradanja srpskog stanovništva u ovom selu.

Liturgiju je služio episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, koji je u besjedi istakao da Bradina predstavlja jedno od većih srpskih stratišta, ali da nekadašnji mještani ovog sela ne dozvoljavaju da pobijedi zlo, mržnja i osvetoljubivost, upravo okupljanjima na ovakvim svetkovinama.

"Kada stojimo na ovako strašnom mjestu i sjećamo se naših nevino ubijenih žrtava, znamo da samo naša savjest i život mogu iz toga da izvedu i oslobode smisao, a smisao je u tome da nas ne pobijede zlo, mržnja, osvetoljubivost, jer je mržnja kao rđa, a naša priroda, zajednička, ljudska, jeste kao ona priroda gvožđa koje rđa, razjeda kao i mržnja", poručio je episkop Dimitrije.

Paroh konjički, protojerej-stavrofor Milan Bužanin podsjetio je da danas u ovom selu živi svega dvoje starih ljudi, a preko ljeta ih na nekoliko dana dođe još nekoliko raseljenih u Australiju, Ameriku ili druge daleke krajeve.

Obilježavanju su prisustvovali članovi porodica nastradalih, predstavnici institucija Republike Srpske, srpski predstavnici u institucijama BiH, grada Istočno Sarajevo, istočne Hercegovine, boračkih organizacija i Saveza logoraša.

U Bradini, koja je prije proteklog rata bila naseljena većinskim srpskim stanovništvom, 25. maja 1992. najbrutalnije je ubijeno 48 srpskih civila, a preostali su odvedeni u logore ili protjerani, njihova imovina opljačkana, a kuće i Crkva Vaznesenja Gospodnjeg zapaljeni i srušeni.

U logorima su umorena još 22 stanovnika Bradine, dok se za pet još traga.

U Sudu BiH za zločine počinjene u periodu od maja 1992. do maja 1993. godine nad srpskim civilnim stanovništvom na području Konjica, a koji obuhvataju i Bradinu, sudi se Esadu Ramiću, Omeru Boriću, Šefiku Nikšiću, Adnanu Alikadiću, Mitku Pirkiću, Redži Baliću, Hamedu Lukomirku, Safaudinu Ćosiću, Muhamedu Cakiću, Ismetu Hebiboviću, Enesu Jahiću, Senadinu Ćibi i Željku Šimunoviću.