Ptičji grip može doletjeti i u BiH

BANJALUKA, ZENICA - Moguće je da se ptičji ili kokošiji grup, od kojeg može da oboli i čovjek, nakon brojnih evropskih država pojavi i u BiH.

Objavio je to Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, pozivajući se na dopis Kancelarije za veterinarstvo BiH, koja je, kako se navodi, obavijestila sve nadležne institucije o pojavi visokopatogene influence ptica u državama istočne Evrope, s mogućnošću da se uskoro pojavi u našem okruženju ili u samoj BiH. U pitanju je virusna akutna bolest domaćih i divljih ptica, veoma rijetko sisara, a pod određenim uslovima može da oboli i čovjek. Ptičji ili kokošji grip prijavljen je već u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Ukrajini, te postoji opravdana sumnja da će se tokom narednih sedmica širiti i ka ostatku Evrope.

Zbog toga, iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica preporučuju vlasnicima farmi živine da pooštre biosigurnosne mjere na farmama, gdje spadaju dezinfekcione barijere, korištenje zaštitne radne odjeće - maski za zaposlene, pojačana kontrola ulaza u objekte, lična higijena i sprečavanje kontakta divlje sa domaćom živinom. Institutu za javno zdravstvo (IJZ) RS  nije prijavljen nijedan slučaj obolijevanja od ptičjeg gripa kod ljudi otkako se ova bolest pojavila u svijetu.

"Iako rijetko, prenošenje virusa ptičjeg gripa s peradi na čovjeka moguće je direktnim kontaktom sa sekretima oboljelih životinja i kontaminiranom životnom sredinom. Simptomi ptičjeg gripa su visoka temperatura, kašalj, grlobolja, bol u mišićima uz razvoj komplikacija kod teških slučajeva. Proliv, povraćanje, mučnina se takođe navode kao rani simptomi kod nekih pacijenata", rekla je za "Nezavisne novine" Jelena Đaković Dević, spec. epidemiologije u IJZ RS.

Dodaje da zasad nema podataka o prenosu virusa sa čovjeka na čovjeka, a kontrola bolesti kod životinja je prvi korak ka smanjenju rizika pojave infekcije kod ljudi.

Veterinari poručuju da jedna uginula kokoška nije alarm za uzbunu, ali više mrtvih divljih ptica predstavlja sumnju na pojavu bolesti.

"Preventiva je najbolji lijek. Treba sprovoditi sve veterinarsko-sanitarne mjere propisane pravilnicima i onda je mogućnost pojave bilo koje zarazne bolesti svedena na minimum", rekao je za "Nezavisne" Saša Bošković, predsjednik Veterinarske komore RS.

U Inspektoratu RS potvrdili su nam da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS dostavilo Republičkoj veterinarskoj inspekciji obavještenje Kancelarije za veterinarstvo BiH o potrebi pojačanog nadzora zbog pojave visokopatogene influence ptica u državama istočne Evrope.

"O potrebi pojačanog nadzora obaviješteni su svi republički, opštinski i gradski veterinarski inspektori u cilju blagovremenog preduzimanja potrebnih mjera u slučaju sumnje na pojavu visokopatogene influence ptica", rekli su za "Nezavisne novine" u Inspektoratu RS.

Iz Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH rekli su nam da se virusološki nadzor nad virusom gripa u Federaciji BiH redovito vrši u sezoni gripa, te da su u cirkulaciji samo virusi sezonskog gripa.

Inače, stručnjaci ističu da su glavni izvori infekcije za domaće kokoške i ćurke zapravo divlja plovna odnosno vodena perad koja su i prirodni rezervoar virusa, a sami ne pokazuju simptome bolesti.

"Pored direktnog prenošenja, kod sisara je značajan i indirektni način prenošenja preko vode koja je kontaminirana virusima i preko predmeta. Čovjek takođe može biti potencijalni domaćin za virus ptičjeg gripa", ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Od domaće živine najosjetljivije su kokoške i ćurke, dok se kod pataka i gusaka bolest pojavljuje u blažoj formi.

Kako se zaštititi

- Meso i proizvodi od živine kojima se ispravno rukuje i dobro se termički obrađuju ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje.

- Pridržavanje dobre higijenske prakse uključuje pranje ruku toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi prije i poslije pripreme hrane.

- Savjetuje se i izbjegavanje unakrsne kontaminacije odvajanjem sirovog mesa i proizvoda od ostale hrane.

- Potrebno je i pranje opreme i površina za pripremanje hrane vrućom vodom i deterdžentom.

- Temperatura termičke obrade mesa živine pri kuvanju treba da bude iznad 75 stepeni Celzijusovih, a pri pečenju minimalno 180 stepeni.