"Veći privredni rast pitanje svih pitanja"

BANJALUKA - Javna preduzeća moraju dati značajniji doprinos privrednom rastu Republike Srpske i BiH.

Izjavio je to u petak Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, nakon sastanka koji su on i Vojin Mitrović, ministar komunikacija i transporta BiH, u Banjaluci održali s predstavnicima Privredne komore Republike Srpske.

"Boljim upravljanjem javnim preduzećima i korištenjem resursa koje smo im dali kao društvo može se obezbijediti i viša stopa privrednog rasta", rekao je Tegeltija, komentarišući analizu Svjetske banke prema kojoj bi BiH po sadašnjem tempu privrednog rasta trebalo 100 godina da dostigne nivo ekonomskog razvoja EU.

Ocijenio je da je za BiH najvažnije da već 10 godina ima stabilan privredni rast.

"On je, međutim, nedovoljan. Projekcije su pokazivale da ćemo 2020. završiti sa privrednim rastom većim od pet odsto, ali se danas vraćamo na stope od oko tri odsto koje nisu dovoljne da bi se jasno vidjeli pozitivni efekti na životni standard građana", upozorio je Tegeltija, ističući da treba postepeno mijenjati strukturu privrednog rasta.

"Ozbiljnog privrednog rasta ne može biti bez rasta privatnog sektora, koji još nedovoljno učestvuje u strukturi bruto domaćeg proizvoda. Mora doći do novog investicionog ciklusa u privatni sektor, koji će biti najznačajniji pokretački mehanizam za značajnije stope privrednog rasta", istakao je Tegeltija.

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić izjavio je da je veći privredni rast pitanje svih pitanja.

"Neophodno je eliminisanje prepreka za dinamičniji rast, podizanje konkurentnosti proizvodnje i proizvoda, povećanje produktivnosti kako bismo došli do nove vrijednosti i višeg stepena finalizacije, iskorištavanje prirodnih resursa, podizanje nivoa efikasnosti rada javne administracije koja treba da bude u funkciji privrede, te poboljšanje zdravstvenog sektora da bismo imali zdravu radnu snagu", kaže Đurić.

On je ponovio da je jedan od prijedloga Privredne komore koji bi omogućio iskorak značajnije ulaganje u tehnološki razvoj. Vjeruje, kaže, da će Vlada RS naći način da u narednom trogodišnjem periodu bude izdvojeno 300 miliona KM u vidu grant sredstava za tehnološki razvoj privrede, dok bi privrednici obezbijedili 700 miliona KM. "Milijarda bi omogućila značajniji tehnološki razvoj", rekao je Đurić.

Na sastanku je istaknuto da su vlasti BiH i entitetske vlade spremne da započnu drugu fazu implementacije Reformske agende, a koja je zapela proteklih godinu dana zbog neimplementacije izbornih rezultata. Tegeltija je rekao da će u okviru predstojećih reformi biti formirana radna grupa koja će se baviti rasterećenjem rada kako bi bile smanjene stope doprinosa, s ciljem da se uštede preliju na povećanje plata radnicima.

"Formiraćemo pet radnih grupa u kojima će biti predstavnici svih asocijacija u BiH koje okupljaju poslodavce, entitetskih vlada i Savjeta ministara. Glavna pitanja su zaštita domaće proizvodnje, PDV, Zakon o javnim nabavkama i set pitanja koja se odnose na saobraćaj", rekao je Tegeltija, a prenijela je Srna. On je dodao da u BiH postoji veliki problem sa koordinacijom koja je neophodna u vezi s usaglašavanjem.

Izrazio je uvjerenje da je u okviru radnih grupa i zajedničkim radom moguće postići visok stepen saglasnosti i potom ići u zakonodavnu proceduru da bi dogovor sa poslodavcima pretvorili u zakonska rješenja.

Đurić je istakao da predstoji rješavanje niza nagomilanih problema koji muče privredu, a na kojima nije rađeno zbog neformiranja vlasti.

"Imali smo priliku da se dogovorimo o načinu saradnje i definišemo ključna pitanja koja treba rješavati urgentno", rekao je Đurić.

Tegeltija je izrazio nadu da će premijeri entitetskih vlada usaglasiti poravnanja u vezi s raspodjelom prihoda od PDV-a, ističući da nema nikakvog razloga da to pitanje ne bude riješeno.

"Ta poravnanja su već dostigla veliki iznos i o tome imamo i sudske presude. Moj je stav da bi trebalo da izbjegavamo sudove, da nije dobro da entitetske vlade traže poravnanje na sudovima. Vjerujem da će biti iskazana veća spremnost za sporazum", rekao je Tegeltija.

Mitrović je dodao da postoji mnogo problema u oblasti saobraćaja, te da će imati sastanke i sa predstavnicima poslovne zajednice u FBiH, nakon čega će tražiti rješenja koja će olakšati poslovanje.

"Došli smo da čujemo stav poslovne zajednice koji problemi opterećuju privrednike u RS. Na nama je da osmislimo rješenja. Nije riječ samo o zakonskim propisima, već postoje i pravilnici čijom izmjenom bi privrednim subjektima bilo olakšano poslovanje i smanjeni troškovi. Cilj nam je da olakšamo promet robe i putnika", rekao je Mitrović.

Otpremnine radnicima koji to žele

Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, rekao je u petak da neće biti otpuštanja radnika u preduzeću "Elektroprivreda Republike Srpske", a da su ponuđene otpremnine onima koji to žele.

"To vjerovatno žele oni koji će naći neki drugi posao i koliko znam u ovom trenutku neće biti nikakvog otpuštanja radnika, izuzev onih ljudi koji žele sami da odu", izjavio je Tegeltija u Banjaluci, odgovarajući na pitanje o tome da je navodno najavljeno otpuštanje 600 radnika ovog preduzeća.

Prema njegovim riječima, ERS je ušao u restrukturisanje svojih elektrodistributivnih preduzeća, a analize su pokazale da u tim preduzećima postoji određen broj ljudi koji za taj proces nisu potrebni.

Fokus na ključne oblasti

O programu ekonomskih reformi, koji je Savjet ministara BiH u četvrtak usvojio na svojoj sjednici, Tegeltija je razgovarao i s Kunom Davidseom, izvršnim direktorom Svjetske banke, o narednom petogodišnjem periodu za projekte koje finansira ova institucija.

Što se tiče projekata sa Svjetskom bankom, Tegeltija je nakon razgovora s Davidseom istakao da je prethodna petogodišnja agenda bila postavljena preširoko, te da je dogovoreno da se naredna, koja će biti usaglašena ove godine, fokusira na nekoliko ključnih oblasti koje se odnose na reformu zdravstva, preduzeća u većinskom državnom vlasništvu i reformu obrazovnog sistema. Davidse je rekao da će biti nastavljeni trenutni programi koje Svjetska banka sprovodi, poput projekata energetske efikasnosti i pomaganja razvoja privatnog sektora.