Konferencija u Banjaluci: Kvalitetnijim obrazovanjem do više mira i manje podjela

BANJALUKA - Obrazovanje je autoput razvoja Bosne i Hercegovine i njegovim unapređenjem moguće je ukinuti podjele u društvu, a samim tim i postići mir.

Poručeno je ovo sa Konferencije "Uloga obrazovanja u razvoju društvene kohezije", održanoj u petak u Banjaluci, u okviru projekta "Dijalog za budućnost" koji realizuju UNESCO, UNICEF i UNDP.

Cilj programa je da promoviše mir u zemlji koja je, nažalost, još uvijek veoma podijeljena, kaže rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u BiH Sezin Sinanolu.

"Obrazovanje nije samo sticanje znanja. Takođe pomaže u razvoj duše djeteta, duše društva, a ono je isto tako ogledalo društva. Ono pomaže da se određene vrijednosti prenose sa jedne generacije na drugu. Naš program promoviše jednakost, uključenost, solidarnost i poštovanje različitosti kroz obrazovanje, kako bi se stvorilo zdravo društvo u kojem ljudi vjeruju jedni drugima i sarađuju zarad bolje budućnosti njih samih i njihove djece", rekla je Sinanolu.

Ona je istakla da su ove vrijednosti ključne za mir, jer mir ne predstavlja samo odsustvo nasilja i konflikata već se on definiše i konceptima kao što su povjerenje, socijalna kohezija, dijalog i uzajamno poštovanje.

"U zemlji, u kojoj još uvijek imamo dvije škole pod jednim krovom, gdje djeca uče veoma različite stvari iz veoma različitih knjiga... Gdje imamo gradove koji su toliko podijeljeni da ljudi iz jednog dijela ne ulaze u drugi. Gdje veliki broj mladih odlazi u strane zemlje jer ne vide budućnost za sebe... U takvoj zemlji moramo pojačati naš rad na društvenoj koheziji, međusobnom poštovanju, dijalogu i uključenosti", naglasila je Sinanolu.

Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, rekao je da nije zadovoljan sadašnjim obrazovnim sistemom, jer nije dao rezultate i ne favorizuje kvalitet.

"Očigledno je da ono što je bilo prije 10 ili 15 godina više ne važi. Činjenica je da za nekih 10 ili 20 godina 80 odsto dnašnjih zanimanja više neće biti takvo i naša odgovornost je u tome da generacija koja odlučuje kakvo će obrazovanje biti u budućnosti ne razumije mlade. Ovdje se smatra da se osoba formira u srednjem obrazovanju, a to nije tačno. Borba za formiranje počinje već od samog rođenja. Dakle odatle se moramo početi botriti za mlade", naglasio je Dodik.

On smatra da Bolonjski proces nije dao rezultate i da BiH nije bila spremna za njega.

"On je ovdje nama namješten i ubačen kao vještačko tkivo koji naš tradicionalni sistem nije mogao da prihvati, a mislim da nismo imali ni kadrovski ni institucionalni potencijal da to na snažan način pomogne. Ja sam nezadovoljan sa kvalitetom stručnosti obrazovanja onih koji izlaze sa kvalifikacijama. Imamo potpuno promašen pristup da se lako daju dozvole za otvaranje visokoškolskih ustanova. To nije samo degradiralo znanje nego je bitno uticalo i na smanjenje kvaliteta u javnom sektoru", rekao je srpski član Predsjedništva BiH i naglasio da se mora naći odgovor na pitanje šta uraditi dalje, jer je "obrazovanje autoput razvoja BiH".

Vlada RS i Ministarstvo prosvjete i kulture ulažu intenzivne napore kako bi se razvio obrazovni sistem, jer bez obrazovanja nema razvoja Republike Srpske, kaže resorna ministarka Natalija Trivić i napominje da je već u ovoj godini na tom putu preduzeto nekoliko važnih koraka.

"Donijeli smo plan reformskog procesa koji podrazumijeva inovaciju nastavnih planova i programa, digitalizaciju udžbenika, stimulativno okruženje, razvoj sporta kao važnog aspekta razvoja djece i ličnosti i naravno digitalizacija koja je jedan od preduslova razvoja obrazovanja s obzirom da danas imamo djecu 21. vijeka koja, možemo da kažemo, razmišljaju digitalno", kaže Trivićeva i naglašava da se sve sprovodi u cilju da se naredne godine RS pripremi za inoviranje nastavnih planova i programa uz saradnju sa stručnjacima.

Federalna ministarka obrazovanja i nauke Elvira Dilberović, kaže da se BiH mora uhvatiti u koštac sa istinskom reformom obrazovanja.

"Priznajmo da smo umorni od floskule 'reforma obrazovanja', koja traje već 20 i nešto godina. Gdje smo ustvari i šta zaista želimo? Možemo imati inovativne planove i programe, sve kompetencije prema referentnom evropskom okviru, digitalizaciju udžbenika, ali ovdje stavljamo akcent na personalizaciju ljudi, na ono što nose kao ljudska bića i ono što će ih učiniti istinskim doprinosom građanstvu cijele BiH. Dakle mi moramo, prije svega, graditi ličnosti i vrijednosti koje imaju u sebi, prije nego dođu u sistem obrazovanja. Dakle, ajte da vodimo dijalog, a ne da kažemo da nam je lijepo pa ćemo po neku reformu ali bez istinskog dostizanja cilja", istakla je Dilberovićeva i naglasila da se u BiH malo novca izdvaja za obrazovanje i nauku.

Posebno je napomenula da nema dobre ili loše djece, već da društvo u cjelosti čini djecu više ili manje inteligentnom.

"Dajte da ljude vrednujemo prema njihovom intelektualnom potencijalu i da djeci kažemo da nema loših i dobrih. Sva su djeca inteligentna, mi ih učinimo više ili manje inteligentnim", zaključila je Dilberovićeva.

Konferencija "Uloga obrazovanja u razvoju društvene kohezije" održana je pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH, a prisustvovale su joj brojne ličnosti iz političkog i akademskog života BiH, kao i studenti i novinari.